6.4. Duša i mozak

Duša realizuje sve svoje obaveze prema čovjeku isključivo preko mozga i sama ta usklađenost daje dobar rezultat i zdravo funkcionisanje organizma. Duša je slab sistemski operator samo ako nije dovoljno razvijena, ako ima malo inkarnacija, malo iskustva i sa tim znanjem ne može da aktivira većinu značajnih genetskih programa. Moguće je takođe da i mozak ima malo iskustva ili nerazvijen ego, pa takva osoba u svojoj okolini neće pokazati neku posebnu nadarenost, u većini primjera ona čak pokazuje neka ograničenja u ponašanju. Samo visoko razvijena duša i mnogostrano iskustvo mozga daju pojedincima osnovu za vrhunsko djelo i filozofska razmišljanja. Mozak u svemu tome vodi procese koji su potrebni za djelovanje organizma, bilo da je to duša, unutrašnje Ja ili da je to lični, vlastiti sistem prosuđivanja i upravljanja, ego.

Mozak je onaj organ u organizmu koji na osnovu znanja i iskustva izrađuje matricu za realizaciju određene ideje, za pojedine apstraktne zamisli koje su za čovjeka značajne; mozak izrađuje radni program za realizaciju te ideje. Kompletan sistem naših misli ima u svojoj koncepciji sposobnost koja omogućuje stvaranje ideje kao i sistem za njenu realizaciju na nivou organizma i izvan njega; cio postupak vodi naš ego, sa odobrenjem unutrašnjeg ja. Mozak može da realizuje sve zamisli samo ako uključi unutrašnje Ja, dušu koja je posrednik u povezanosti tijela i stvoritelja, prirode. Naše želje ne mogu biti realizovane ako ta zakonitost nije uzeta u obzir, pa je jasno zašto su želje neostvarive ako nijesmo ideju za realizaciju energetski oživjeli. Za sistem oživljavanja ideja služi meditacija, koja pripremi mozak da djeluje na energetskom nivou, na nivou duše i stvaratelj nam odmah odgovori, realizuje želju, ideju. Pravilo ili pravilan postupak za realizaciju je da mozak napravi program, matricu ili algoritam za našu ideju, a onda sistemom meditacije omogući duši da to realizuje na nivou postojanja.

Nerealizovane ideje ili u našem primjeru neuspele transformacije kod liječenja sa životno-kosmičkom energijom su posljedice toga da je mozak nepotpuno djelovao, mozak kod meditacije nije doživio odnosno ušao u duhovno stanje, potrebno za siguran uspjeh. Neuspjeh kod transformacija skoro uvijek je prisutan kod početnika na tečajevima za terapeuta sa životno-kosmičkom energijom, jer njihov mozak radi neobrazovanog i neiskusnog ega njihove zamisli realizuje pogrešno, stvara neke svoje pretpostavke i realizacije koje ne mogu dati dobar rezultat. Početnik samo trajnim vježbanjem, ulaganjem energije, treniranjem, dosljednim ponavljanjem transformacija u stanju meditacije može da računa na uspjeh. Treba ubijediti mozak i njegov ego da u vremenu izvođenja transformacija, za vrijeme meditacije, prihvati duhovni nivo koji je pod komandom duše, unutrašnjeg ja i da će samo tako imati garantovan uspjeh. Praksa je pokazala da ako jednom doživimo stanje meditacije i to stanje zapamtimo, možemo biti uspješni uvijek, odnosno samo ako to stanje ponovo postignemo, doživimo i tako izvedemo transformaciju. Taj kratkotrajni sistem meditacije ima jednake uspjehe kod liječenja i upotrebe transformacijskih pravila kao sistem dugih meditacijskih stanja. Mozak može kod usaglašavanja svih faktora da napravi mnogo za zdravo djelovanje organizma, nije samo to, moramo biti svjesni da je mozak sposoban napraviti u prirodi nevjerovatno mnogo toga nama još nepoznatog. Uzmimo za primjer stigme kada mozak podpomognut odgovarajućim molitvama i podoživljavanjem bola kod izmišljenog nsistema razapinjanja Isusa napravi na mjestima gdje bi bili zabijeni ekseri u ruke i noge velike rane. Istina je da mi ne znamo na kojim mjestima su Isusu zabili čavle i da li su ga baš tako razapeli kao što to prikazuju umjetnici na slikama, ali ipak meditant dobije rane, to jest stigme na onim mjestima koje je on zamišljao i nigdje drugo.

Ako smo neuspješni kod liječenja sa životno-kosmičkom energijom problem leži u neprilagođenosti terapeuta koji nije uspio da se u vrijeme izvođenja transformacija dovede u primjereno duhovno stanje, u stanje meditacije, u alfa-teta područje moždanih talasa. Terapeut tada nije uspio da iz sistema vladanja ega pređe na duhovni nivo gdje gospodari duša, odnosno unutrašnje Ja. Nemamo izbora, moramo da prihvatimo činjenicu da ljudske misli mogu da stvaraju čuda, da su odgovorne za svaku ideju, ako njihova realizacija ide preko otvorenih vrata našeg stvoritelja, preko nivoa duše, unutrašnjeg ja, preko energetskog tijela. To znači da čovjek živi na više nivoa odjednom, da su neki od tih nivoa vrlo značajni, posebno ako želimo znati zašto transformacije kod liječenja ne uspijevaju, zašto smo neuspješni ili u kojem stanju svijesti možemo da energetski liječimo i što se dešava kod liječenja na nivou duša.